Neke zmije koje žive u Hrvatskoj

Bjelouška

Prosječno velika 150 cm, ali može i oko 200 cm (N. n. helvetica), ženke su veće od mužjaka (deblje, do 2 puta dulje!). Odrasli primjerci imaju okruglastu glavu, okrugle zjenice. Boja vrlo varira (crno-siva-tamno plava, smeđa, maslinasto siva, mogu biti prisutne crne pjege, nekad svjetle pruge...), ali mnogi primjerci imaju 2 bijele/žute/narančaste pjege (nekad crne) iza glave. Mladi se mogu zamijeniti sa bebama bjelica zbog sličnog uzorka. Leđne ljuske imaju greben po sredini. U Europi živi 12 podvrsta.

Crvenkrpica

Do oko 116 cm, ali obično kraća, ženke su veće od mužjaka. Prilično vitka zmija sa karakterističnim rasporedom uzoraka. Glava je uska, ali izražena, okrugle zjenice i glatke ljuske. Odrasli zadrže uzorak mladih, koji se često sastoji od reda crno obrubljenih smeđih ili crvenih pjega na leđima i red manjih pjega na bokovima. Uzorak na leđima može biti vrlo raznolik. Temeljna boja tijela je sivkasta, žućkasta ili sjajna. Trbuh je žućkasto sjajan kraj glave, ali postaje tamniji prema repu, tako da je sredina i stražnji dio trbuha često većinom crn. Glava je jasno obojana sa tamnim crtama.

Kravosas

Odrasli su do oko 260 cm (rijetko dulji), ali većina je ispod/oko 150 cm. Najveća europska zmija. Velika, pomalo deblja zmija, robusnija od ostalih velikih zmija na području rasprostranjenosti. Glava je dobro izražena, pomalo duga i zašiljena, okrugla zjenica. Leđne ljuske su lagano, ali izraženo, grebenaste kod odraslih. Mladi imaju red tamnih, širokih mrlja (često sa crnim obrubom) ili prečaka na leđima i 1 ili 2 niza manjih na svakom boku. Glava u mladih ima jasan uzorak, a trbuh ima tamne šare koje mogu tvoriti 2 linije. Odrasli mogu imati više-manje takve uzorke ili sa 4 tamne (često tamno smeđe) linije na leđima. Ima 2 predočne ljuske.

Riđovka

Odrasli su obično do 65 cm, rijetko do 80 cm (čak 90 cm), ženke su veće od mužjaka. Rep je 1/5-1/6 ukupne duljine tijela. Tijelo je deblje, ima spljoštenu (ravnu, nije uzdignuta, ali ponekad može biti blago uzdignuta) "njušku". Većina riđovki ima jasnu cik-cak liniju na leđima. Ta je obično bez blijeđe centralne linije (kao kod nekih drugih sličnih ljutica). U rijetkim slučajevima cik-cak linija je ravnih rubova, isprekidana, blijeda ili čak je nema. Temeljna boja tijela varira: mužjaci su vrlo kontrastno obojani (naročito u proljeće), u pravilu bijelkasti ili blijedo sivi sa intenzivnim crnim uzorcima. Ženke su smeđkaste ili crvenkaste sa tamnim uzorcima. Postoje i druge kombinacije boja (sivo-smeđa...) i mogući su potpuno crni (melanistički) oblici (u polarnim područjima 50% populacije može biti melanističko). Malci su često crvenkasti. Trbuh je siv, sivo-smeđ, crn, nekad sa bijelim pjegama. Vrh repa je žut, narančast ili crven odozdo.

Poskok

Odrasli su prosječno od 60 do 80 cm, mužjaci su veći od ženki i mogu narasti do 100 cm. Jedina istočnoeuropska otrovnica sa rošćićem na nosu. Tijelo je relativno debelo. Mužjaci su sivkasti, ženke su smeđe, sivosmeđe, crvenosmeđe. Rijetko žuti , roskasti ili zelenkasti. Melanizam (potpuno crne jedinke) je krajnje rijedak. Na leđima je tamna (crna, smeđe-crna) linija koja tvori cik-cak šaru (ne mora biti kontinuirano spojena). Samo je u rijetkim slučajevima šara blijeda ili kao crta. Trbuh je roza, sivkast, pjegast (tamno). Dolnja strana repa je crvena, narančasta, roza, zelena, žućkasta... Leđne ljuske imaju greben.