četvrtak, 1. listopada 2009.

Zmijski ugriz i liječenje

Zmijski su otrovi složene mješavine biološki aktivnih tvari čija je zadača paralizirati ili usmrtiti plijen. Otrov se, medjutim, može koristiti i u samoobrani. Biokemijskom analizom zmijskih otrova utvrdjeno je da oni sadrže mnogobrojne enzime. Do danas je utvrdjeno najmanje 26 enzima od kojih su najvažniji proteolitički enzimi, hidrolaze argininskih estera, enzimi slični trombinu, kolagenaze, hijaluronidaze, fosfolipaze, fosfoesteraze, acetilholin esteraze, ribonukleaze, deoksiribokukleaze, NAD nukleotidaze, laktat dehidrogenaze, L - aminooksidaze i adenozin trifosfataze. U otrovima se mogu naci i bioloski aktivne tvari niske molekulske mase. One nemaju enzimske aktivnost, ali je njihovo djelovanje u otrovu vrlo važno. Često su one odgovorne za toksično djelovanje otrova. Tako, na primjer, čisti krotoksin izoliran iz otrova cegrtuša, ima 15 puta jače toksićno djelovanje nego sirovi otrov. On je izgradjen od 18 aminokiselina, a denaturise hemoglobin, izaziva hemolizu, aktivira fibrinogen, oslobadja bradikinin, te izaziva poremečaje u disanju i smrt. U otrovima se mogu naći i tvari koje izazivaju grušanje krvi, ali i one koje spriječavaju grušanje.
Pošto su otrovi uglavnom proteinskog sastava, oni u ugriženih mogu izazvati reakcije brze preosjetljivosti (tzv. anafilakticki sok). Medjutim, ove su reakcije na zmijske otrove vrlo rijetke i javljaju se u vrlo malog broja ugriženih osoba.
Pojava znakova trovanja zmijskim otrovom, te razvoj kasnijih posljedica zavisi od velikog broja faktora: starosti i masi žrtve, mjestu i dubini ugriza, broju ugriza, dužini trajanja ugriza (količini ubrizganog otrova), raznog straha zmije, vrsti i veličini zmije, stanju otrovnog sustava zmije (otrovnih žlijezda i zuba), osjetljivosti osobe na otrov, patogenim mikroorganizmima prisutnim u ustima zmije u trenutku ugriza, te o brzini prve pomoći i kvaliteti kasnije medicinske obrade u zdravstvenoj ustanovi.
Ugriz ljutice često se moze prepoznati po tragovima otrovnih zuba na mjestu ugriza. U većini slučajeva, u roku od deset minuta nakon ugriza, javlja se otok koji se brzo širi od mjesta ugriza i može u roku od jednog sata, ako se ne zapoćne lijecenje, brzo zahvatiti čitav ugrizeni dio tijela (na primjer, ruku ili nogu). U mnogim slučajevima, uz otok javljaju se još i lokalna krvarenja u površinskim dijelovima. Zbog otoka, koža je vrlo napeta, sjajna i osjetljiva na dodir.Limfni čvorovi u ugriženom dijelu tijela ubrzo se povečaju i postaju bolni na dodir. U roku od tri sata nakon ugriza, na ugriženom dijelu tijela, na površini kože ponekad se javljaju mjehuri ispunjeni seroznom tekučinom koja je, u nekim slučajevima, pomješana sa krvlju. Ovakav razvoj simptoma često prati jaka bol koja se sa ugriženog dijela siri u ostale dijelove tijela. Od ostalih simptoma često se javljaju slabost, povracanje, obilno znojenje, grčevi u crijevima, a ponekad i gubitak svijesti. Neki se bolesnici žale i na utrnuće zahvačenog dijela tijela odnosno na pojavu utrnuća ustiju ili usnica. Neke ljutice imaju u svojem otrovu i tvari koje spriječavaju grušanje krvi i izazivaju krvarenje iz sluznica. Simptomi djelovanja ovih tvari su opsežna unutrašnja i vanjska krvarenja. Osobito su značajna krvarenja iz sluznice ustiju.
PRVA POMOC:
Pričekati nekoliko minuta. Ako nakon 5 - 10 minuta ne dolazi do oticanja ugriženog mjesta, onda nije došlo do trovanja. Moguće je da zmija nije otrovnica ili da zmija otrovnica nije ubrizgala otrov u ranu.
Ohrabriti ugrizenog. Vrlo ozbiljna trovanja su rijetka, a smrtni su slučajevi gotovo nepoznati ako se liječenje vrsi u roku od 6 do 10 sati nakon ugriza. Zapravo, smrtni slučajevi izazvani zmijskim ugrizom toliko su rijetki da u krajevima gdje je poskok česta životinja više ljudi pogine od elementarnih nepogoda (potresa, poplava) nego od ugriza.
Imobilizirati ugrizeni dio tijela. Nogu ili ruku treba omotati čitavom dužinom (ne prečvrsto) do dolaska u bolnicu
Ne loviti zmiju! Rezultat lova su najčešće dodatni ugrizi.
Što je prije moguće, odvesti ugriženog u bolnicu. Tokom transporta ugriženi dio tijela što je moguće manje micati. Pomicanjem se otrov brze širi. Ako dodje do povračanja, okrenuti ugriženog u boćni polozaj.

Nema komentara:

Objavi komentar